Nisu sve prerađene hrane iste: 5 koje vrijedi imati u kući i 5 koje je bolje rjeđe kupovati

Malo koji roditelj danas prolazi kroz trgovinu bez kalkulatora u glavi. Bobičasto voće, svježa riba, kvalitetno meso i mliječni proizvodi znaju pojesti veći dio budžeta, a djeca u fazi rasta jedu puno i često nepredvidivo. U takvim okolnostima sasvim je logično da se korpa puni i proizvodima iz sredine trgovine, onima u konzervama, vrećicama i zamrzivačima. Dobra vijest koju stručnjaci za prehranu ponavljaju već godinama jest da pojam "prerađena hrana" nije automatski sinonim za nešto loše. Kruh je prerađen. Jogurt je prerađen. Zamrznuti grašak je prerađen. Razlika je u tome što se s namirnicom dogodilo u procesu i što je u nju dodano.

Umjesto strogog dijeljenja na dobro i zlo, korisnije je naučiti prepoznati proizvode koji čuvaju hranjivu vrijednost i istovremeno štede vrijeme i novac, te one koji nude uglavnom kalorije, šećer i sol. Takav pristup smanjuje i roditeljsku krivnju, jer nitko ne mora svaki dan kuhati iz nule da bi dijete jelo kvalitetno.

Pet prerađenih proizvoda koji zaslužuju mjesto u vašoj kuhinji

Zamrznuto voće i povrće. Ovo je vjerojatno najbolji odnos cijene i kvalitete u cijeloj trgovini. Zamrzava se relativno brzo nakon berbe, pa zadržava dobar dio vitamina i minerala, a nema otpada jer uzimate samo onoliko koliko vam treba. Zamrznute bobice odlične su u jogurtu, kašicama i palačinkama, a zamrznuti brokula, mrkva ili grašak spašavaju večeru kada nema vremena za odlazak na tržnicu.

Konzervirani grah, leblebija i leća. Izvor su bjelančevina i vlakana po vrlo niskoj cijeni. Kuhanje suhih mahunarki traje, a konzerva je gotova u minuti. Isperite ih pod vodom da smanjite količinu soli i dodajte u juhe, variva, pire za manju djecu ili u tijesto za popečke koje gotovo sva djeca rado jedu.

Konzervirana riba. Sardine i tuna nose vrijedne omega 3 masne kiseline i bjelančevine. Sardine su uz to i izvor kalcija, jer se jedu s kostima koje su nakon konzerviranja sasvim mekane. Kod tune je razumno ne pretjerivati zbog žive, pa se za manju djecu preporučuje umjerena količina i sorte s nižim udjelom, a sve nedoumice najbolje je provjeriti s pedijatrom.

Obični jogurt i kefir. Fermentirani mliječni proizvodi bez dodanog šećera donose bjelančevine, kalcij i korisne bakterije. Ako dijete ne voli kiselkast okus, zasladite ga sami s malo zgnječene banane, pekmeza bez dodanog šećera ili cimeta. Tako imate kontrolu nad količinom šećera, što s gotovim voćnim jogurtima gotovo nikad nije slučaj.

Integralni kruh, tjestenina i zamrznuti kruh od cjelovitog zrna. Cjelovite žitarice daju vlakna i dugotrajniju sitost. Kod kruha pogledajte je li prva namirnica na popisu integralno brašno, a ne bijelo s dodanim bojilom ili karamelom za tamniju nijansu.

Pet proizvoda koje je bolje rjeđe stavljati u košaricu

Slatka pića i sokovi s dodanim šećerom. Daju mnogo kalorija, a gotovo nikakvu sitost. Kod male djece vežu se i uz kvarenje zuba. Voda i mlijeko ostaju najbolji odabir, a povremeni sok najbolje je razrijediti.

Slatke žitarice za doručak. Šarene kutije obećavaju vitamine, ali često sadrže više šećera od kolača. Praktičnija zamjena su zobene pahuljice s voćem, koje su i višestruko jeftinije po porciji.

Gotove mesne prerađevine. Hrenovke, salame i pašteta s dugim popisom sastojaka obično nose puno soli i aditiva. Nisu zabranjene, ali ne bi trebale biti svakodnevni sadržaj užine. Pečena piletina od jučer u sendviču jednako je praktična.

Grickalice iz vrećice i keksi kao zamjena za obrok. Problem nije povremeni keks, nego to što slane i slatke grickalice lako istisnu pravi obrok. Djeca ih jedu brzo, ne osjete sitost i onda nemaju apetita za ručak.

Gotova jela s dugim popisom nepoznatih sastojaka. Instant juhe, gotove umake i smrznute panirane proizvode vrijedi pogledati s obzirom na sol. Mala djeca su na višak soli osjetljivija od odraslih.

Kako čitati etiketu u pola minute

Ne morate biti nutricionist da biste donijeli dobru odluku. Nekoliko brzih koraka dovoljno je:

• Pogledajte popis sastojaka. Kratak popis s prepoznatljivim imenima gotovo je uvijek bolji znak.
• Provjerite gdje se nalazi šećer. Ako je među prva tri sastojka, radi se o slastici, ne o obroku.
• Usporedite sol na 100 grama proizvoda, a ne po porciji, jer su porcije često nerealno male.
• Potražite vlakna i bjelančevine. Njih djeca u prosjeku dobivaju manje nego što bi im koristilo.
• Kod zamrznutog povrća izbjegavajte gotove umake i dodanu sol, obična mješavina je jeftinija i bolja.

Male promjene koje štede novac i nerve

Planiranje jelovnika za tri ili četiri dana unaprijed smanjuje kupovinu na brzinu, koja je uvijek skuplja. Mahunarke i zamrznuto povrće mogu zamijeniti dio mesa u varivima, pa obrok ostaje hranjiv, a račun manji. Kada kupujete voće, kombinirajte sezonsko svježe i zamrznuto izvan sezone. Djeci možete ponuditi i takozvanu ladicu za samostalno birati, u kojoj ih čeka narezano voće, tvrdi sir, jogurt i pune žitarice, pa sami sastavljaju užinu.

I još nešto važno: prehrana djeteta ne gradi se jednim obrokom, nego navikama kroz tjedne i mjesece. Ako se u kući većinu vremena jede raznovrsno, pojedena hrenovka na rođendanu ne mijenja ništa. Ako pak primijetite da dijete stalno slabo jede, gubi apetit ili ne raste po očekivanoj krivulji, razgovor s pedijatrom ili nutricionistom uvijek je bolji od samostalnog eksperimentiranja s jelovnikom.